Ovogodišnji, drugi, Dani Gospe Osječke trajali su od 7. do 15. rujna, a riječ je o manifestaciji tijekom koje su se u franjevačkoj crkvi Sv. križa u osječkoj Tvrđi uz bogat duhovni program, izvrsno uklopili raznoliki kulturno umjetnički sadržaji. Kroz duhovnu obnovu, što je zauzimala samo središte te devetodnevne manifestacije, a odvijala svakodnevno uz večernju svetu misu i propovijedi, voditelj p. Zlatko Papac s Trsata, vrlo uspješno i uvjerljivo prikazao je Mariju, kao najsavršeniju vjernicu, stavivši ju za uzor svim kršćanima i pozvavši da ju nasljedujemo u svom životu.

Kulturno-umjetnička zbivanja paralelno su pratila duhovni program. Tako je 7. rujna otvorena izložba 24 portreta akademskoga slikara Brune Bulića. Sredinom devetodnevlja koncert su održali Berislav Jerković (bariton) i Krešimir Has (orgulje), dok su zadnjega dana članovi Društva pjesnika "Antun Ivanušić" recitirali svoje pjesme, a vokalni solisti "Carlos" i "Prika" te osječki šansonijer Dubravko Lažeta otpjevali nekoliko kompozicija.

No nazočne je, moglo se zamijetiti, najviše oduševila prigodna pjesma "Sancta Maria Esseciensis", koja bi zbog sadržaja i pjevnosti mogla postati himnom Gospe Osječke.

Obilje sadržaja upotpunjeno je i mladomisničkim slavljem patera Bernardina Planteka. Vrijedno je istaknuti kako je tih dana organizirano i pojedinačno, svetištem prošla i rijeka Marijinih štovatelja. Organizirano su, naime, hodočastili mladi, bolesnici, redovnice, redovnici i članovi FSR-a, vjernici iz Draža (50 osoba), Sarvaša (40 osoba), Vuke (120 osoba), Subotice (200 osoba), iz Virovitice (150 osoba), a tijekom proputovanja kroz Osijek, samostan i crkvu osječkih franjevaca posjetilo je i šestotinjak Splićana.

Duhovnim programom željelo se očitovati vjerničku zahvalnost prema Majci Božjoj, koju se u drevnoj osječkoj franjevačkoj crkvi časti pod nazivom Gospa Osječka. Vjeruje se, naime, da je upravo ona u Domovinskome ratu sačuvala grad na Dravi od većih razaranja, brojnijih ljudskih žrtava pa i od samog pada grada u neprijateljske ruke.

Osim toga, povijest svjedoči kako je Gospa i u proteklih 300 godina očuvala grad i njegove stanovnike od drugih stradanja i nevolja, zbog čega je dobila naslov Čuvarica Grada.

Povrh toga, obogaćivanje manifestacije i kulturno-umjetničkim programom, željelo se uključiti i građane koji nisu praktični vjernici, ali su otvoreni za sve što je dobro i lijepo.

 << arhiva